O otpadu
Otpad je tvar ili predmet koju posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti. Otpad nastaje kao posljedica svih naših aktivnosti, a njegovo djelovanje može uzrokovati emisije u vode, zrak i tlo, koje pak mogu štetno utjecati na zdravlje ljudi i okoliš. Koliki će taj utjecaj biti, ovisi o količini i svojstvima otpada te načinu na koji se njime gospodari.
Prema svojstvima otpad može biti opasan, neopasan ili inertan. Prema mjestu nastanka može biti proizvodni ili komunalni otpad.
Za neke posebne kategorije otpada razvijeni su posebni sustavi sakupljanja i oporabe.
Po nastanku otpada, potrebno je otpad kategorizirati. Pojedina vrsta otpada određuje se prema Katalogu otpada. Vrste otpada razvrstane su u 20 grupa, označene su šesteroznamenkastim brojem. Opasni otpad u Katalogu otpada ima oznaku zvjezdice *.
Podatke o količinama i vrstama koje su proizvedene i obrađene u RH pročitajte u Planu gospodarenja otpadom RH za razdoblje 2017-2022. (poglavlje o ocjeni stanja) i u ostalim godišnjim i tematskim izvješćima.
Red prvenstava u gospodarenju otpadom
Gospodarenje otpadom uvijek treba započeti mjerama sprečavanja i smanjivanja nastanka otpada. Kod već nastalog otpada treba odabrati optimalnu metodu obrade ili konačnog zbrinjavanja, koja će proizvesti najmanji rizik za ljudsko zdravlje i okoliš (ponovna uporaba, korištenje materijalnih ili energetskih svojstava otpada). Odlaganje se smatra najmanje poželjnim načinom zbrinjavanja otpada.
Institucije i nadležnost
Gospodarenje otpadom i učinkovitost gospodarenja otpadom osiguravaju Vlada i Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, propisivanjem mjera gospodarenja otpadom, donošenjem zakonskih propisa i strateško-planskih dokumenata. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode obavlja upravni nadzor i inspekcijski nadzor nad primjenom Zakona o gospodarenju otpadom i njegovih podzakonskih propisa. Inspekcijski nadzor obavlja inspekcija zaštite okoliša.
Od 1.1.2019. Ministarstvu je pripojena Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (HAOP) čije poslove obavlja Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva. Zavod prikuplja, objedinjava i vodi podatke u skladu sa Zakonom o gospodarenju otpadom i podzakonskim propisima, vodi informacijski sustav gospodarenja otpadom, izrađuje izvješća o stanju na području gospodarenja otpadom te provodi izvješćivanje prema propisima EU u području gospodarenja otpadom.
Provedbeno tijelo na državnoj razini je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost osigurava dodatna sredstva za financiranje projekata, programa i sličnih aktivnosti u području zaštite i unapređenja okoliša, ima nadležnost pri donošenju upravnih akata u svezi plaćanja naknada i posebnih naknada, vođenje očevidnika obveznika plaćanja.
Na regionalnoj razini za gospodarenje otpadom nadležna su Upravna tijela županija odnosno Grada Zagreba koja obavljaju poslove u području zaštite okoliša.
Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužna je na svom području osigurati uvjete i provedbu propisanih mjera gospodarenja otpadom. Više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu sporazumno osigurati zajedničku provedbu mjera gospodarenja otpadom.
U općinama/gradovima poslove vezane za gospodarenje otpadom obavljaju različita upravna tijela (najčešće jedinstveni upravni odjeli).