Kružno gospodarstvo

Kružno gospodarstvo je alternativa linearnom modelu gospodarstva (uzmi – napravi – odbaci), odnosno to je model koji se zasniva na principima izbjegavanja nastajanja otpada i onečišćenja, održavanja materijala u uporabi što je duže moguće kao i zaštite ekosustava. Ono uključuje aktivnosti kao što su prenamjena uporabnih predmeta, popravljanje stvari, dijeljenje, poklanjanje stvari koje više ne trebamo i recikliranje postojećih proizvoda, predmeta i resursa što je dulje moguće kako bi se stvorila dodatna vrijednost i smanjila potreba za izvornim sirovinama. 

U modelu kružnog gospodarstva cilj je smanjiti jaz između ciklusa proizvodnje i zadiranja u ekosustave te se teži stvaranju gospodarstva koje djeluje u skladu s našim prirodnim okruženjem. Umjesto stalne proizvodnje novih proizvoda te prijevremenog odbacivanja još uvijek uporabnih, cilj je što učinkovitije i dulje koristiti ono što je već na raspolaganju, koristiti predmete višenamjenski, prenamijeniti ih i u konačnici reciklirati. Na taj se način, duljim korištenjem proizvoda, opreme i infrastrukture poboljšava produktivnost tih resursa čime se drastično smanjuje potražnja za njima, ostvaruju se znatne uštede za krajnje potrošače te se stvara održivije društvo za sadašnje i buduće generacije, a istovremeno se smanjuje pritisak na okoliš.      

Drugim riječima, kružno gospodarstvo ima za cilj redefinirati rast, usredotočujući se na koristi za cjelokupno društvo što podrazumijeva postupno odvajanje gospodarske aktivnosti od potrošnje ograničenih prirodnih resursa te smanjenje otpada u sustavima. Na ovaj način kružno gospodarstvo može pomoći ublažiti dva ključna globalna problema današnjice – ograničenost resursa i klimatske promjene.

Izvor: Europska komisija

Tri principa kružnog gospodarstva

Održavanje materijala i proizvoda u upotrebi što je duže moguće

Kružno gospodarstvo podrazumijeva aktivnosti koje čuvaju vrijednost u obliku energije, rada i materijala. To se odnosi na sve aktivnosti koje uključuju trajnost, ponovnu upotrebu, ponovnu proizvodnju i recikliranje kako bi proizvodi, komponente i materijali kružili što je moguće duže unutar gospodarskih djelatnosti.

Smanjenje nastanka otpada i onečišćenja

Kružno gospodarstvo ukazuje na negativne utjecaje gospodarskih aktivnosti, koje nanose štetu ljudskom zdravlju i prirodnim sustavima. To uključuje ispuštanje stakleničkih plinova i opasnih tvari, onečišćenje zraka, zemlje i vode, kao i stvaranje i zbrinjavanje otpada.

Obnova prirodnih sustava

Kružno gospodarstvo izbjegava korištenje neobnovljivih resursa i čuva ili poboljšava obnovljive resurse; primjerice kroz kompostiranje vraća vrijedne hranjive tvari u tlo ili koristi obnovljive izvore energije umjesto da se oslanja na fosilna goriva.

Odgovor EU na globalnu klimatsku krizu

Europski zeleni plan, donesen 2019. godine, sastavni je dio strategije EK za provedbu UN-ove Agende 2030. i ciljeva održivog razvoja. To je nova strategija rasta kojom se EU nastoji preobraziti u pravedno i prosperitetno društvo s modernim, resursno učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom u kojem će 2050. godine emisije stakleničkih plinova biti značajno smanjene i u kojem gospodarski rast nije povezan s upotrebom resursa. Također, istim se nastoji zaštititi, očuvati i povećati prirodni kapital EU-a te zaštititi zdravlje i dobrobit građana od rizika povezanih s okolišem i utjecaja okoliša na njih. Zeleni plan obuhvaća inicijative iz područja klime, okoliša, energetike, prometa, industrije, poljoprivrede i održivog financiranja. Sve te inicijative međusobno su snažno povezane.

Izvor: Europska komisija

Europskom zelenom planu prethodio je Akcijski plan EU-a za kružno gospodarstvo – Zatvaranje kruga  iz prosinca 2015. godine koji je izdvojio nekoliko prioritetnih područja, a to su: plastika, rasipanje hrane, ključne sirovine, gradnja i rušenje te biomasa i proizvodi na bio osnovi. Europska komisija je u ožujku 2020. godine, u sklopu Zelenog plana i u skladu s novom industrijskom strategijom, predstavila  Novi akcijski plan za kružno gospodarstvo – Za čišću i konkurentniju Europu koji uključuje prijedloge o održivijem dizajnu proizvoda, smanjenju otpada i osnaživanju potrošača (uvođenjem primjerice „prava na popravak"). Poseban fokus stavljen je na resursno intenzivne sektore: elektroniku i informacijske i komunikacijske tehnologije, baterije i vozila, ambalažu, plastiku, tekstilne proizvode, građevinarstvo i zgrade te prehrambene proizvode.

Novi akcijski plan za kružno gospodarstvo nastoji ubrzati model kružnog gospodarstva na EU razini i neodvojiv je dio klimatskih ciljeva dogovorenih unutar Europskog zelenog plana i Pariškog sporazuma. Očekuje se da će se kružnim gospodarstvom značajno smanjiti emisije ugljičnog dioksida EU-a, zatim potaknuti gospodarski razvoj te stvoriti nove mogućnosti zapošljavanja. Procjene ukazuju na to da bi se Novim akcijskim planom moglo stvoriti 700.000 radnih mjesta diljem EU-a do 2030., a BDP Unije povećao bi se za 0,5 %. Nadalje, Novi akcijski plan predviđa program usmjeren na budućnost kojim će se u suradnji s gospodarskim dionicima, potrošačima, građanima i organizacijama civilnog društva ostvariti čišća i konkurentnija Europa. 

U ožujku 2022. godine, kao dio Akcijskog plana za kružno gospodarstvo, Europska komisija je objavila prvi paket mjera za ubrzanje prijelaza na kružno gospodarstvo. Prijedlozi uključuju poticanje održivih proizvoda, osnaživanje potrošača za zelenu tranziciju, reviziju zakonodavstva o građevinskim proizvodima i strategiju o održivom tekstilu.

Također, u studenom 2022. godine Europska komisija je predložila nova pravila o ambalaži na razini Europske unije. Odnose se na poboljšanje dizajna, kako bi ambalaža imala jasne oznake, te kako bi novo pakiranje promicalo ponovnu uporabu i recikliranje. Komisija je još pozvala na prelazak na razgradivu i kompostirajuću bioplastiku.

Kako bi se omogućilo praćenje napretka prelaska na kružno gospodarstvo, Europska komisija je 2018. godine osmislila okvir za praćenje koji je u svibnju 2023. godine revidiran. Ovaj okvir mjeri direktne i indirektne dobrobiti kružnosti, vrednuje doprinos kružnog gospodarstva za kvalitetan život u skladu s ograničenjima okoliša i ukazuje na rizike u opskrbi energijom i sirovinama te na taj način pruža sveobuhvatni pogled na kružno gospodarstvo.

Okvir se sastoji od pet tematskih cjelina sa ukupno 11 statističkih pokazatelja od kojih neki imaju i dodatne podpokazatelje. Za ciljeve koji su postavljeni u budućnosti, pokazatelji daju uvid u napredak prema njihovom ostvarenju. Pokazatelji su odabrani na način da obuhvate sve glavne elemente kružnog gospodarstva, a pri tome je omogućeno korištenje već dostupnih podataka kao i uvid u područja za koja je u tijeku razvoj novih pokazatelja, na primjer za zelenu javnu nabavu. 

Tematske cjeline prema kojima se mjeri prelazak na kružno gospodarstvo su sljedeće:

Proizvodnja i potrošnja

Vađenje i prerada resursa odgovorni su za veći dio ukupnih emisija stakleničkih plinova, gubitak bioraznolikosti i nedostatak vode. Praćenje faze proizvodnje i potrošnje ključno je za razumijevanje napretka prema kružnom gospodarstvu. Ova cjelina obuhvaća tri statistička indikatora:

1. Potrošnja materijala
2. Zelena javna nabava (pokazatelj u fazi razvoja)
3. Stvaranje otpada

Gospodarenje otpadom

Ova se tematska cjelina fokusira na recikliranje otpada. Materijali koji nisu reciklirani predstavljaju gubitak u gospodarskom ciklusu baš kao i energija i drugi resursi utrošeni u njihovo stvaranje. Recikliranje je metoda obrade kojom se otpadni materijali vraćaju u gospodarski ciklus i na taj način nastavljaju stvarati korist. Ova cjelina obuhvaća dva statistička indikatora:  

4. Ukupna stopa recikliranja
5. Stope recikliranja za posebne tokove otpada

Sekundarne sirovine

U kružnom gospodarstvu sekundarne sirovine su prioritet za proizvodnju novih proizvoda. Kako bi se zatvorio krug materijali i proizvodi nužno se moraju vraćati u gospodarstvo. Ova cjelina obuhvaća dva statistička indikatora: 

6. Udio recikliranog materijala u potražnji za sirovinama
7. Trgovina sirovinama koje se mogu reciklirati

Konkurentnost i inovacije

Prelazak na kružno gospodarstvo je jedinstvena prilika da se gospodarstvo učini konkurentnijim i inovativnijim. Kružnim gospodarstvom produljuje se vijek trajanja proizvoda kroz poboljšanje dizajna za kružnost, omogućavanja ponovne uporabe, popravaka i nadogradnje, povećane izdržljivosti, promoviranjem inovativnih industrijskih procesa poput industrijske simbioze te poticanjem inovativnih oblika potrošnje kao što je ekonomija suradnje (ekonomija dijeljenja).   Ova cjelina obuhvaća dva statistička indikatora:    

8. Privatna ulaganja, radna mjesta i bruto dodana vrijednost povezani sa sektorima kružnog gospodarstva
9. Zelene inovacije

Globalna održivost i otpornost

Europsko gospodarstvo ovisi o sirovinama iz ostatka svijeta. Smanjenjem potražnje za primarnim sirovinama i energijom u EU smanjuje se i ovisnost o uvozu stoga je uloga kružnog gospodarstva u osiguravanju opskrbe sirovinama vrlo značajna. Osim toga, kružno gospodarstvo značajno doprinosi i klimatskoj neutralnosti kao i globalnim ciljevima održivog razvoja odnosno globalnoj održivosti. Otpornost znači da će EU uz pomoć kružnog gospodarstva pojačati svoju opskrbu materijalima i energijom. Ova cjelina obuhvaća dva statistička indikatora:   

10. Globalna održivost
11. Otpornost.

Više informacija o pokazateljima i praćenju prelaska na kružno gospodarstvo dostupno je na mrežnim stranicama EUROSTAT-a.