O kategorizaciji

Kategorizacija otpada obuhvaća određivanje svojstva, porijekla i mjesta nastanka otpada. Otpadu se određuje ključni broj, a pomoć pri tom postupku je Aplikacija KB
  • Što je?
  • O postupku
  • Koraci
  • Opasna svojstva
  • Savjeti

Aplikacija KB*

Što je i čemu služi Kategorizacija otpada?

  • Kategorizacija otpada obuhvaća određivanje porijekla i mjesta nastanka otpada, svojstva otpada, te određivanje grupe, podgrupe i ključnog broja (vrste) otpada sukladno Katalogu otpada.
  • Odlučivanje u postupku kategorizacije otpada utječe na odabir načina sakupljanja te daljnjih postupaka oporabe ili zbrinjavanja. Razvrstavanje otpada kao opasnog za sobom povlači obveze označivanja i pakiranja, te razlike u pogledu dostupnih načina obrade. Kategorizacija je važna za vođenje podataka.

Tko osigurava Kategorizaciju otpada, a tko je ovlašten raditi analize otpada?

  • Kategorizaciju otpada dužan je osigurati posjednik otpada, osim za miješani komunalni otpad. Ako posjednik ne može kategorizirati otpad temeljem dostupnih podataka, dužan je osigurati kategorizaciju otpada putem ovlaštenog laboratorija koji je akreditiran za odgovarajuću metodu uzorkovanja i ispitivanja.
  • Ispitivanje otpada obavlja se u skladu s Uredbom (EZ) 440/2008 o utvrđivanju ispitnih metoda i drugim međunarodno priznatim ispitnim metodama i smjernicama.
  • Popis akreditiranih laboratorija možete pronaći na stranici ovog Zavoda. Također, Hrvatska akreditacijska agencija (HAA) vodi Registar akreditiranih osoba u kojem se nalaze i akreditirani laboratoriji za uzorkovanje i ispitivanje otpada. 

Koji su propisi važni za Kategorizaciju otpada?

  • Okvirne odredbe propisane su u članku 19. i 20. Zakona o gospodarenju otpadom.
  • U Pravilniku o gospodarenje otpadom detaljno su propisane sve potrebne odredbe o načinu na koji se provodi postupak Kategorizacije, a sastavni dio pravilnika su Katalog i popis otpada tj. popis ključnih brojeva. Za određena pitanja možda će biti potrebno konzultirati i druge propise, važne za npr. odlaganje, postupak razvrstavanja opasnih tvari i sl.
  • EU propisi važni za Kategorizaciju su: Okvirna direktiva o otpadu 2008/98/EZ  (daje okvirne odredbe, sadrži i popis opasnih svojstava HP), Odluka 2014/955/EU (sadrži europski popis otpada) te niz drugih EU propisa (CLP, REACH,....) navedenih OVDJE.

PRIJE POSTUPKA ! 

Je li predmet/tvar zaista otpad i je li obuhvaćen izuzećem od primjene Zakona

  • Otpadom se smatra tvar ili predmet koja udovoljava definiciji otpada prema Zakonu o gospodarenju otpadom:
  • „Otpad je svaka tvar ili predmet koje posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti.“
  • Što je „odbacivanje“? Ako posjednik odbaci predmet, na primjer, u spremnik za otpad ili preda ovlaštenom sakupljaču otpada, taj predmet/tvar je otpad, bez obzira na eventualnu pozitivnu tržišnu vrijednost. Ako operator postrojenja koje se zatvorilo namjerava odbaciti preostalu sirovinu koju ne može iskoristiti ili prodati, tada je taj materijal otpad. U nekim slučajevima posjednik mora odbaciti tvari koje više ne smije zakonski koristiti (npr. zabranjene pesticide) te su one po definiciji otpad. Za više informacija o tumačenju definicije i određivanju statusa otpada pročitajte OVDJE.
  • Proizvodni ostatak (npr. komina masline) ne mora uvijek biti proglašen otpadom. Ukoliko zadovolji određene propisane kriterije, može ga se smatrati nusproizvodom. Također, otpadu koji prođe određene postupke oporabe i zadovolji propisane kriterije (npr. za kompost), može se ukinuti status otpada. Za više informacija pročitajte članke 15, 44. i 45. Zakona o  gospodarenju otpadom,  Pravilniku o gospodarenje otpadom (za nusproizvode) te Pravilniku o ukidanju statusa otpada.
  • Neki tokovi otpada izuzeti su iz područja primjene Zakona o održivom gospodarenju otpadom ! Primjer su nusproizvodi životinjskog porijekla, otpadne vode i niz drugih otpada. Izuzeća od primjene propisane su u Članku 3. Zakona o gospodarenju otpadom.

Katalog otpada i Aplikacija KB*

  • U postupku Kategorizacije određuje se porijeklo i mjesto nastanka otpada, svojstva otpada, zatim grupa, podgrupa i vrsta (ključni broj) otpada. Pri utvrđivanju SVOJSTAVA otpada važno je utvrditi ima li otpad opasno svojstvo. Za razmatranje PORIJEKLA I MJESTA NASTANKA važno je odrediti iz koje je djelatnosti nastao te lokaciju (adresu organizacijske jedinice) na kojoj je nastao otpad, zatim radi li se o komunalnom ili proizvodnom otpadu, radi li se o primarnom otpadu (nastalom kod proizvođača) ili sekundarnom (nakon obrade otpada) itd.
  • KATALOG OTPADA je propisan  Pravilnikom o gospodarenju otpadom, a sadrži upute za postupak kategorizacije, grupe, podgrupe i popis otpada. Popis otpada sadrži preko 800  vrsta otpada sistematiziranih u 20 grupa. Grupe u određene prema vrsti industrije/ procesa u kojem otpad nastaje ili prema vrsti otpadnih tvari/ predmeta.
  • POPIS OTPADA čine: šesteroznamenkasti ključni broj koji označava VRSTU otpada,  Naziv otpada i Oznaka zapisa (naznaka mogućih karakterističnih opasnih svojstava). Prve dvije znamenke ključnog broja određuju pripadnost grupi, druge dvije znamenke određuju pripadnost podgrupi u koju je razvrstana ta vrsta otpada.
  • Otpad se razvrstava na način da se odredi ključni broj otpada čiji opis što točnije odražava svojstva otpada, vodeći računa o grupi i podgrupi, te postupku razvrstavanja.
  • APLIKACIJA KB* pomaže u postupku određivanja ispravnog ključnog broja. 

Kako pomaže oznaka zapisa O, N, V u Katalogu otpada ?

  • Oznaka zapisa je oznaka pridružena vrsti otpada u Katalogu, tj. Popisu otpada, koja ukazuje na mogućnost postojanja opasnog svojstva. Ukoliko otpad ima neko opasno svojstvo, za otpad se bira ključni broj koji ima zvjezdicu * koja označava da se radi o opasnom otpadu. Razlikuju se:
    • apsolutni zapisi
      • imaju oznaku N#  tj.  oznaku (uvijek) neopasnog otpada, što znači da nije potrebna dodatna procjena za razvrstavanje
      • imaju oznaku O# tj. oznaku (uvijek) opasnog otpada, nije potrebna dodatna procjena za razvrstavanje ali je potrebno ispitati (analiza) koje opasno svojstvo ima predmetni otpad. Naznačena su potencijalna opasna svojstva koja se preporuča provjeriti.
    • zrcalni zapisi
      • imaju oznaku V#  tj. oznaku višestrukog opisa otpada (sa ili bez prisutnog opasnog svojstva), što znači da je nužna dodatna procjena (analiza) kojom će se utvrditi ima li otpad ili nema jedno ili više opasnih svojstava. Naznačena su potencijalna opasna svojstva koja se preporuča provjeriti.
Oznake zapisa u Katalogu otpada

 

1. KORAK KATEGORIZACIJE: 

utvrdite je li vaš otpad opisan u grupama 1 - 12 ili 17 - 20 Kataloga otpada

  • Grupe 1-12 su formirane po djelatnosti u kojoj otpad nastaje. Čak i ako je vaša djelatnost prikladno opisana, provjerite da li se negdje na listi možda nalazi bolji opis vašeg otpada. Čak i ako je vaša djelatnost opisana u grupama 01‐12, nemojte očekivati da  ćete u njima naći baš svaku vrstu otpada. Otpad i materijali koji nisu izravno povezani s pojedinim procesom mogu se naći  na drugom mjestu u Katalogu.  Obratite pažnju na  činjenicu da grupa 06 – 08 obuhvaća mnogo različitih vrsta otpada iz nabave i korištenja kemikalija i premaza, pored otpada iz njihove proizvodnje.  
  • U grupi 17 navodi se građevni otpad, a očekuje se da ga prijave tvrtke koje obavljaju građevinske radove.  Grupa 18 obuhvaća otpad nastao pri zaštiti zdravlja ljudi i životinja. U grupi 19 je sekundarni otpad- otpad od obrade i gospodarenja otpadom i obrade vode.  Komunalni otpad je u grupi 20 i može biti u grupi 15 01 ako se radi o odvojeno sakupljenom ambalažnom otpadu iz komunalnog otpada.

Ako ste pronašli odgovarajući ključni broj, provjerite ispravnost odabira uz pomoć APLIKACIJE KB*.

Ukoliko niste pronašli odgovarajući ključni broj, nastavite na sljedeći korak.

2. KORAK KATEGORIZACIJE: 

utvrdite je li vaš otpad opisan u grupi 13, 14 ili 15

  • U grupi 13. navedena su otpadna ulja i otpad od tekućih goriva.  U grupi 14. navedena su otapala, rashladni i potisni mediji. Međutim, kod otapala koja proizlaze iz proizvodnje, formulacije, dobave i uporabe kemikalija najprije treba pogledati grupu 07.  Grupu 08. treba pogledati kod otapala koja se javljaju u bojama i ljepilima.  Grupi 14. se daje prednost kod svih drugih nekomunalnih porijekla otapala.   U grupi 15. navedena je ambalaža, filtarski materijal, apsorbensi i zaštitna odjeća.   Sav ambalažni otpad treba upisati u poglavlje 15., bez obzira na djelatnost u kojoj je nastao.  Grupa 15. također obuhvaća ključne brojeve za apsorbense, onečišćene tkanine za brisanje i zaštitnu odjeću. 

Ako ste pronašli odgovarajući ključni broj, provjerite ispravnost odabira uz  pomoć APLIKACIJE KB*.

Ukoliko niste pronašli odgovarajući ključni broj, nastavite na sljedeći korak.

3. KORAK KATEGORIZACIJE: 

utvrdite je li vaš otpad opisan u grupi 16

  • U grupi 16. naveden je niz raznih vrsta otpada uključujući podpoglavlja za stara vozila, otpad iz električne opreme, baterije, otpad od  čišćenja spremnika za prijevoz, eksplozive, katalizatore, oksidirajuće tvari, laboratorijske kemikalije i plinove, vatrostalni otpad i nekorištene i nespecificirane kemikalije. 

Ako ste pronašli odgovarajući ključni broj, provjerite ispravnost odabira uz pomoć APLIKACIJE KB*.

Ukoliko niste pronašli odgovarajući ključni broj, nastavite na sljedeći korak.

4. KORAK KATEGORIZACIJE: 

ponovite 1. korak i odaberite ključni broj sa zadnjim znamenkama 99

  • Odredite odgovarajuću grupu (od 01 do 12 ili 17 do 20) prema koraku 1. Potražite zatim ključni broj sa zadnjim znamenkama 99 u odgovarajućoj podgrupi. Ključni brojevi koji završavaju znamenkama „99“ opisani su kao „otpad koji nije specificiran na drugi način“. Ovi ključni brojevi obuhvaćaju veliki broj različitih vrsta otpada pa se njima ne može nedvosmisleno opisati otpad. Ti se ključni brojevi koriste isključivo u slučaju kada zaista nije moguće pronaći neki drugi odgovarajući šeseteroznamenkasti broj. Ukoliko se koriste ti ključni brojevi, na pratećim listovima (koji prate pošiljku otpada) trebalo    bi upisivati nešto detaljniji opis otpada.  Posebno bi pri postupcima izdavanja dozvola za gospodarenje otpadom trebalo izbjegavati korištenje ovih ključnih brojeva bez detaljnijih opisa, kako bi se spriječilo svako potencijalno onečišćenje okoliša ili šteta za zdravlje ljudi koji proizlaze iz gospodarenja nespecificiranog otpada.

Provjerite ispravnost svog odabira uz pomoć APLIKACIJE KB*.

Ukupno je 15 opasnih svojstava ! ...Od HP 1 do HP 15 !

Opasni otpad je otpad koji posjeduje jedno ili više opasnih svojstava. Kad nije moguće provesti ispitivanje postojanja opasnog svojstva, a postoji sumnja da bi otpad mogao imati opasno svojstvo, posjednik otpada dužan je takav otpad kategorizirati kao opasni otpad.

OznakaOPASNO SVOJSTVO
HP1Eksplozivno
HP2Oksidirajuće
HP3Zapaljivo
HP4Nadražujuće – kožne iritacije i ozljede oka
HP5Specifična toksičnost za ciljni organ/aspiracijska toksičnost
HP6Akutna toksičnost
HP7Karcinogeno
HP8Nagrizajuće
HP9Zarazno
HP10Toksično za reprodukciju
HP11Mutageno
HP12Oslobađanje akutno toksičnih plinova
HP13Senzibilizirajuće
HP14Ekotoksično
HP15Otpad koji može imati prethodno navedena opasna svojstva koja izvorni otpad nije izravno pokazivao

Opasna svojstva otpada detaljnije su opisana u 

Aplikacija KB* nudi pretraživanje Kataloga prema oznaci zapisa i potencijalnom opasnom svojstvu

Opasne tvari i njihovo razvrstavanje

Nakon što se odredi koje se tvari nalaze u predmetnom otpadu, treba analizirati jesu li utvrđene tvari opasne tvari. Pri određivanju i razvrstavanju opasnih tvari koriste se:

  • Razvrstavanje prema CLP (usklađena razvrstavanja i samorazvrstavanja - Tablice 3.1. i 3.2. iz Priloga VI. Uredbe CLP te registracije u skladu s REACH-om)
  • Informacije iz Sigurnosno-tehničkog lista (STL) – STL u skladu s REACH-om koji dostavljaju proizvođači/dobavljači (obično u odjeljku 2. STL-a)
  • Ostale informacije i baze podataka (npr dokumenti o NRT, informacije od proizvođača proizvoda i dr.)

Izrađena je ECHA baza (SCIP) koja omogućava pristup nizu novih informacija o proizvodima koji sadrže posebno zabrinjavajuće tvari (SVHC), a sadrži podatke važne za gospodarenje otpadom.

Još neki savjeti za određivanje ispravnog ključnog broja

  • Ukoliko otpad posjeduje opasno svojstvo smatra se opasnim otpadom i treba mu se odrediti odgovarajući ključni broj sa zvjezdicom *.
  • U nekim slučajevima biti će potrebno zanemariti naziv grupe i podgrupe u Katalogu otpada kako bismo odabrali prikladniji ključni broj na drugom mjestu u Katalogu jer on daje jasniji i točniji opis otpada. Odabirom takvog ključnog broja koji nedvosmisleno opisuje otpad biti će osigurano da se njime gospodari na odgovarajući način (npr. fluo-lampe). Često se jedan te isti otpadni materijal u Katalogu može naći na više mjesta. Pri pronalaženju ključnih brojeva koji mogu doći u obzir za neki otpad poslužiti će Aplikacija KB*.
  • Aktivnosti određenih proizvodnih jedinica mogu biti klasificirane u više grupa, ovisno o različitim stupnjevima proizvodnje ‐ na primjer otpad iz proizvodnje automobila može biti naveden u grupi 12 (otpad od mehaničkog oblikovanja i površinske obrade metala), 11 (anorganski otpad koji sadrži metale iz obrade i zaštite metala) i 08 (otpad iz uporabe premaza), ovisno o procesu/aktivnosti koja je otpad proizvela. Važna je uputa da odvojeno skupljen ambalažni otpad (uključujući mješavine različitih ambalažnih materijala) uvijek treba klasificirati pod brojem 15 01, a ne pod brojem 20 01 (pa  čak iako je otpad izdvojen iz komunalnog otpada koji je načelno opisan grupom 20). 

Savjeti za komunalni i ambalažni otpad

  • Komunalni otpad  je otpad nastao u kućanstvu i otpad koji je po prirodi i sastavu sličan otpadu iz kućanstva, osim proizvodnog otpada i otpada iz poljoprivrede i šumarstva. Komunalni otpad razvrstava se u grupu 20 i može biti razvrstan u grupu 15 01 (ambalažni otpad izdvojen iz komunalnog otpada).
  • Grupu 20 čine ključni brojevi koji označavaju različite vrste komunalnog otpada.Međutim, neke vrste otpada, iako zaista mogu po definiciji biti komunalni otpad, bolje je označiti ključnim brojem koji se ne nalazi u grupi 20, jer na drugom mjestu u katalogu postoji ključni broj koji bolje odražava svojstva tog otpada.Takav je slučaj primjerice otpad od građenja ili rušenja kućevlasnika (npr. pomiješana opeka i beton).Za taj se otpad najprikladniji opis nalazi pod ključnim brojem 17 01 07 – ʺMješavine betona, opeke,crijepa/pločica i keramike koje nisu navedene pod 17 01 06ʺ (tj. koje ne sadrže opasne tvari).
  • Odvojeno prikupljeni ambalažni otpad iz komunalnog otpada (uključujući mješavine različitog ambalažnog materijala) mora se klasificirati u podgrupu 15 01.
  • Za staklene boce odvojene iz komunalnog otpada ispravan je ključni broj 15 01 07  ʺStaklena ambalažaʺ, a ne 20 01 02 ‐ ʺStakloʺ,zbog toga što u opisu podgrupe 15 01 već stoji detaljniji opis ʺambalaža (uključujući odvojeno skupljani komunalni ambalažni otpad)“, a za podgrupu 20 01 opis u relevantnom podpoglavlju glasi općenitije ‐ ʺodvojeno skupljeni sastojci (osim 15 01)ʺ.
  • Katalog otpada sadrži samo jedan ključni broj za obični miješani otpad: 20 03 01 – „miješani komunalni otpad“, koji se može koristiti za otpad iz kućanstava, ali i za otpad iz trgovina, zanatstva islični otpad iz proizvodnih pogona i institucija, ako je po svojstvima i sastavu sličan onome iz kućanstava.
  • Iako se miješani komunalni otpad ne smatra opasnim (u katalogu ključni broj 20 03 01 –„miješani komunalni otpad“ nije označeno zvjezdicom), u njemu se mogu naći i manje količine opasnog otpada.