Intenzitet nastanka otpada

O pokazatelju "Intenzitet nastanka otpada"

Pokazatelj prati ostvarenje razdvajanja veze između gospodarskog rasta i ukupno nastalog otpada, odnosno ostvarenje cilja smanjenja nastanka otpada. Pokazatelj mjeri odnos između količina ukupno nastalog otpada na području RH i bruto domaćeg proizvoda BDP. 

Cilj

  • napredak prema kružnom gospodarstvu, razdvajanje veze između nastanka otpada i gospodarskog rasta, smanjenje količina nastalog otpada

Opis

Slika: Indeksi intenziteta nastanka otpada prema BDP, RH i EU, 2012. – 2022.

Proces strateškog usmjeravanja prema kružnom gospodarstvu ostvaruje se različitim mjerama u lancu proizvodnje, potrošnje i gospodarenja otpadom, čime se otpad nastoji vratiti u gospodarski ciklus. 

Intenzitet nastanka otpada iskazan je kao odnos ukupne količine otpada prema bruto domaćem proizvodu (BDP). U posljednjih 10 godina intenzitet nastanka otpada na razini EU-27 je pao za oko 29 %, dok je u RH porastao za ukupno 30 %, a po godinama je varirao.

Vrijednost BDP, kao pokazatelj gospodarskog rasta, varirala je od 2012. do 2022. godine,  je u RH posljednjih 10 godina porasla za ukupno 51% (radi se o nominalnom porastu, dok je realni iznosio oko 20%). 

U istom periodu, ukupna količina otpada u RH povećala se  čak za 96%, a jedan od razloga za tako značajno povećanje količine je unaprjeđenje kvalitete podataka i procjene podataka za određene kategorije otpada (prvenstveno za građevni otpad i otpad iz rudarske industrije). U 2022. godini, kao i prethodnima, građevinski sektor, sektor obrade otpada i kućanstva najviše doprinose nastanku otpada. Kao najveće frakcije otpada dominiraju mineralni otpad (zemlja, miješani građevni otpad od rušenja, šuta) i sekundarni otpad nastao obradom otpada. Međutim, od 2020. godine usporen je porast količine komunalnog otpada, koji čini gotovo 30% ukupnog otpada. 

Iako je u odnosu na 2020. godinu u 2022. godini intenzitet nastanka otpada u RH pao za 11 %, još se ne može govoriti o razdvajanju veze između gospodarskog rasta i nastanka otpada. 

Stanovnik EU-27 u 2022. godini je proizveo prosječno 5,0 t otpada. Iako je Hrvatska jedna od zemalja s najnižim nastankom otpada u EU po stanovniku (1,8 t po stanovniku), potrebno je daljnje poticanje projekata i aktivnosti s ciljem sprječavanja nastanka otpada te primjene reda prvenstva u gospodarenju otpadom, što znači davanje prednosti sprečavanju nastanka otpada, ponovnoj uporabi predmeta i recikliranju otpada, a izbjegavanje zbrinjavanja otpada spaljivanjem ili odlaganjem na odlagališta. 

Posljednjih godina u RH Intenzivnije se provode izobrazno-informativne aktivnosti za građane, jačanje svijesti i odgovornosti proizvođača proizvoda, promocija ponovne uporabe proizvoda, omogućavanje uvjeta za razvoj tržišta sekundarnih sirovina te praćenje sprečavanja nastanka otpada.  Komunalni otpad i njegove biorazgradive frakcije su u fokusu zanimanja, pa na nacionalnoj i lokalnoj razini jača suradnja svih dionika u provedbi aktivnosti sprječavanja nastanka otpada i odvajanja pojedinih frakcija otpada u kućanstvima. 

Kao pozitivan primjer sprečavanja nastanka otpada može se izdvojiti gospodarenje mineralnim materijalom koji je nastao kao posljedica potresa i obnove od potresa na području Grada Zagreba i Sisačko-moslavačke županije, pri čemu je u razdoblju od 2021. do 2023. godine spriječen nastanak najmanje 546.324 tona građevnog otpada.

Također, značajno smanjenje nastanka otpada od određenih proizvoda na okoliš kontinuirano se ostvaruje provedbom sustava za sakupljanje i oporabu posebnim kategorijama otpada koje organizira i vodi Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, npr. za ambalažni otpad, otpadna ulja, baterije i akumulatore, otpadna vozila, gume te električni i elektronički otpad.

Pravni okvir

  • Propisi RH: Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske (NN 30/09), Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2023. do 2028. godine (NN 84/2023); Zakon o gospodarenju otpadom (NN 84/2021, 143/2023); Pravilnik o registru onečišćavanja okoliša (NN 3/2022); Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN 106/2022)
  • EU i međunarodni propisi: Europski zeleni plan COM (2019) 640 final; Akcijski plan za kružno gospodarstvo COM (2020) 98 final; Direktiva 2008/98/EZ o otpadu (Okvirna direktiva); Uredba (EZ) 2150/2002 o statističkim podacima o otpadu

Metodologija izrade

  • Statistika količina ukupnog otpada  izrađuje se u skladu s EUROSTAT-ovom metodologijom propisanom Uredbom (EZ) br. 2150/2002 o statističkim podacima o otpadu. Podaci o komunalnom otpadu prikupljaju se sukladno Pravilniku o registru onečišćavanja okoliša.
  • Statističke podatke o bruto domaćem proizvodu BDP, broju stanovnika te prosječnoj neto plaći objavljuje Državni zavod za statistiku u priopćenjima i statistikama u nizu odnosno narodnim novinama.

Izvori

  • Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije
  • Državni zavod za statistiku 

Prikupljanje podataka

  • godišnje

Dokumenti 

Ažurirano: 27.11.2024.