Opasni otpad

O pokazatelju "Opasni otpad "

Pokazatelj prati kretanje količina nastalog opasnog otpada. Pokazateljem se prati ostvarenje cilja smanjenja nastanka opasnog otpada određenog Strategijom održivog razvitka odnosno ostvarenje cilja sprečavanja nastanka otpada. Pokazateljem se prati cilj unaprjeđenja sustava gospodarenja opasnim otpadom.

Cilj

  • napredak prema kružnom gospodarstvu i efikasno korištenje resursa, sprječavanje nastanka opasnog otpada, unaprjeđenje sustava gospodarenja opasnim otpadom

Opis

Slika: Količine opasnog otpada i opasnih posebnih kategorija otpada u RH, 2012. do 2022. godine
Slika: Udjeli pojedinih vrsta opasnog otpada u ukupnoj količini opasnog otpada u RH, 2022.

U razdoblju od 2012. do 2022. količina opasnog otpada je porasla za 48 %, te je u 2022. godini iznosila 180.043 tona. Opasni otpad čini udio od 2,5 % u ukupnim nastalim količinama otpada. Navedeni porast, posebice od 2016. godine nadalje, može se pripisati unaprjeđenju nacionalnog sustava za posebne kategorije otpada (otpadna maziva ulja, otpadne baterije i akumulatori, otpadna vozila, otpadna električna i elektronička oprema) koji organizira i vodi Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, koje je rezultiralo povećanim izdvajanjem opasnog otpada. U prosjeku udio tih posebnih kategorija otpada u opasnom otpadu iznosi 59 %.
Osim kod vrsta opasnog otpada koje se smatraju posebnim kategorijama otpada, evidentira se značajniji porast količina i za opasni medicinski otpad kao posljedica povećanja potrošnje medicinskih proizvoda uslijed pandemije bolesti COVID-19. Količina opasnog medicinskog otpada u 2022. je iznosila 5.531 tona što je porast od 119 % u odnosu na 2012. godinu.
Ako se promatra porijeklo otpada, u 2022. godinu, najveći udio opasnog otpada nastao je u kućanstvima (35 %). Uglavnom je riječ o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi te otpadnim vozilima. Iza kućanstava slijedi sektor uslužnih djelatnosti (24 %) i prerađivačka industrija (30 %), gdje se najveći doprinos evidentira za sektor proizvodnje metala i gotovih metalnih proizvoda, zatim sektor građevinarstva (7 %), sektor rudarstva i vađenja mineralnih sirovina (3 %) i ostalo 1%.

U ukupnim količinama nastalog opasnog otpada najviše su zastupljena otpadna vozila (22 %) kemijski otpad (17 %), otpadna električna i elektronička oprema (13 %), zatim otpadne baterije i akumulatori (12 %), otpadna ulja (7 %) i ostaci od sortiranja (7 %).

Konačnim postupcima (energetska oporaba, recikliranje i odlaganje) u 2022. godini je na području RH obrađeno 97.548 tona opasnog otpada, dok je 24.227 tona izneseno direktno na obradu izvan RH. Preostalih 58.268 tona je na području RH obrađeno prethodnim postupcima prije oporabe/zbrinjavanja (rastavljanje, usitnjavanje miješanje, ponovno pakiranje itd.) za konačni postupak obrade.
Najveće količine opasnog otpada obrađene su postupcima recikliranja i to uglavnom otpadna vozila i otpadna električna i elektronička oprema. Postupkom energetske oporabe obrađena su uglavnom otpadna ulja i kemijski otpad, dok je na posebno pripremljene kazete odložen otpad koji sadrži azbest.

Pravni okvir

  • Propisi RH: Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske (NN 30/09); Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2023. do 2028. godine (NN 84/2023); Zakon o potvrđivanju Baselske Konvencije o nadzoru prekograničnog prometa opasnog otpada i njegovu odlaganju (NN-MU 3/94, 7/2019, 8/2019); Zakon o gospodarenju otpadom (NN 84/2021, 143/2023); Pravilnik o registru onečišćavanja okoliša (NN 3/2022); Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN 106/2022)
  • EU i međunarodni propisi: Revidirana Strategija održivog razvitka Europske unije 2009 (2009 Review of the European Union Strategy for Sustainable Development , COM (2009) 400); Direktiva 2008/98/EZ o otpadu (Okvirna direktiva); Uredba (EZ) 2150/2002 o statističkim podacima o otpadu

Metodologija izrade

  • Statistika opasnog otpada  izrađuje se u skladu s EUROSTAT-ovom metodologijom propisanom Uredbom (EZ) br. 2150/2002 o statističkim podacima o otpadu. Statistike otpada izrađuju se po statističkim kategorijama otpada koje su definirane istom Uredbom, te po djelatnistima (NKD). Svaka statistička kategorija dijeli se na opasni i neopasni otpad.
  • Za izradu statistika otpada koriste se podaci prikupljeni u Informacijskom sustavu gospodarenja otpadom, najvećim dijelom prijavljeni u Registar onečišćavanja okoliša po ključnom broju otpada (sukladno Katalogu otpada iz Pravilnika o gospodarenju otpadom) te postupcima oporabe R i zbrinjavanja D (Dodatak I i II Zakona o gospodarenju otpadom). Za otpad iz pojedinih djelatnosti količine se određuju i drugim metodama (procjena).

Izvori

  • Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije (MZOZT)

Prikupljanje podataka

  • izrada statistika – dvogodišnje

Dokumenti 

 

Ažurirano: 8.11.2024.