Otpad od hrane

O pokazatelju "Otpad od hrane"

„Hrana” (ili „prehrambeni proizvod”) je svaka tvar ili proizvod, prerađen, djelomično prerađen ili neprerađen, a namijenjen je prehrani ljudi ili se može očekivati da će ga ljudi konzumirati. Hrana uključuje piće, žvakaću gumu i svaku drugu tvar, uključujući vodu koja se namjerno ugrađuje u hranu tijekom njezine proizvodnje, pripreme ili prerade. Hrana ne uključuje žive životinje, osim ako su pripremljene za stavljanje na tržište za prehranu ljudi (npr. ulovljena živa riba) kao niti biljke prije ubiranja. 
„Otpad od hrane“ (eng. „food waste“) je sva hrana koja je postala otpad. Potrebno je razlikovati neizbježni otpad od hrane (npr. koru krumpira, ljuske jajeta, kosti i slično) od onoga na koji možemo utjecati odnosno otpad koji možemo izbjeći (npr. otpad s tanjura).
Gubici i otpad od hrane nastaju u svim fazama lanca proizvodnje i opskrbe hranom od primarne proizvodnje, proizvodnje i prerade, distribucije, skladištenja, trgovine, ugostiteljstva i institucionalnih kuhinja do kućanstava. Budući da su gubici i otpad od hrane nepoželjna pojava iz etičkih, gospodarskih i okolišnih razloga, sprječavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada od hrane izdvojeno je kao prioritetna tema europskih politika, strategija i inicijativa.

Cilj

  • Smanjivanje i sprječavanje nastanka otpada od hrane, podizanje svijesti o otpadu od hrane, smanjenje količine otpada odloženog na odlagališta, doprinos prelasku na kružno gospodarstvo.

Opis

Slika:  Količine nejestivog i jestivog dijela otpada od hrane po fazama lanca opskrbe hranom u 2023. godini
Slika: Kategorije bačene hrane u kućanstvima prema broju bacanja (2021.)

Sukladno odredbama Zakona o održivom gospodarenju otpadom, tematsko područje otpada od hrane podijeljeno je između dva tijela države uprave. Tako je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva (MPŠR) tijelo nadležno za sprječavanje otpada od hrane, konkretno donošenje i provedbu Plana sprječavanja i smanjenja nastajanja otpada od hrane Republike Hrvatske te za praćenje i procjenu njegove provedbe, praćenjem količine otpada od hrane. Mjerenje količine otpada od hrane provodi ministarstvo nadležno za zaštitu okoliša u skladu s metodologijom propisanom od strane Europske komisije. 
Prvo statističko istraživanje o otpadu od hrane u Republici Hrvatskoj za sve faze lanca opskrbe hranom, provedeno tijekom 2021. godine, pokazalo je da Republika Hrvatska proizvodi daleko manje otpada od hrane od prosjeka EU (132 kg/stanovnik), odnosno 71 kg otpada od hrane po stanovniku od čega je u kućanstvima nastalo 53 kg.
Drugo statističko istraživanje, provedeno 2024. godine samo u fazama lanca opskrbe hranom u poslovnom sektoru i s poboljšanom metodologijom te novijom procjenom broja stanovnika Republike Hrvatske, pokazalo je, međutim, puno realističniju sliku. Naime, ukupna količina nastalog otpada od hrane u 2023. godini, u poslovnom sektoru, procijenjena je na 259.745 t.
Najveći udio otpada od hrane je nastao u primarnoj proizvodnji (36 %), zatim u maloprodaji i ostaloj distribuciji hrane (24,5 %), restoranima i ugostiteljskim objektima (23,3 %) te najmanje u preradi i proizvodnji (16,2 %). Kada se procijenjene količine stave u omjer s brojem stanovnika, rezultati istraživanja pokazuju da se u Republici Hrvatskoj samo u poslovnom sektoru proizvodi 67 kg otpada od hrane po stanovniku godišnje (EU prosjek 61 kg/st/god) odnosno 184 g po stanovniku dnevno. Kada se navedenom pribroje procjene za kućanstva od 55 kg/st/god, proizlazi da se u Republici Hrvatskoj godišnje proizvede 122 kg otpada od hrane po stanovniku, odnosno približno europskom prosjeku (132 kg/st/god).
Statističko istraživanje o otpadu od hrane u kućanstvima planirano je tijekom 2025. godine kada će se dobiti potpunija i točnija slika. 

Pravni okvir

  • Propisi RH: Zakon o gospodarenju otpadom (NN 84/21 i 142/23); Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2023. do 2028. godine (NN br. 84/23 i 3/17); Plan sprječavanja i smanjenja nastajanja otpada od hrane Republike Hrvatske 20232028. (NN br. 156/22); Pravilnik o doniranju hrane i hrane za životinje (NN br. 91/19)
  • EU i međunarodni propisi: Direktiva (EU) 2018/851 o izmjeni Okvirne direktive o otpadu (SL L 150, 14.6.2018.);  Delegirana odluka Komisije (EU) 2019/1597 o dopuni  Direktive 2008/98/EZ u odnosu na zajedničku metodologiju i minimalne zahtjeve u pogledu kvalitete za ujednačeno mjerenje razine otpada od hrane (SL L 248, 27.9.2019.); Provedbena odluka Komisije (EU) 2019/2000 o utvrđivanju formata za dostavu podataka o otpadu od hrane i za podnošenje izvješća o provjeri kvalitete u skladu s Direktivom 2008/98/EZ (SL L 310, 2.12.2019.)
    .   

Metodologija izrade

Podaci se temelje na statističkim istraživanjima o otpadu od hrane u Republici Hrvatskoj provedenim 2021. i 2024. godine. Metodologija prikupljanja podataka za poslovni sektor su anketna istraživanja popunjavanjem elektroničkih obrazaca (CAWI - Computer-Assisted Web Interviewing) te telefonskim intervjuiranjem (CATI - Computer-Assisted Telephone Interviewing). Metodologija prikupljanja podataka za kućanstva uključuje terensko prikupljanje uz pomoć prijenosnog računala (CAPI - Computer-Assisted Personal Interviewing) u kombinaciji s vođenjem dnevnika bacanja hrane tijekom jednog tipičnog tjedna.

Izvori

  • Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije (MZOZT) 

Prikupljanje podataka

  • Statističko istraživanje se provodi najmanje jednom svake četiri godine, a procjena na temelju odgovarajućeg socio-ekonomskog parametra svake godine.

Dokumenti 

 

Ažurirano: 29.10.2025.