Otpad od plastike

O pokazatelju "Otpad od plastike"

Utjecaj otpada od plastike na okoliš je globalni problem, čijem rješavanju treba doprinijeti niz zakonodavnih i nezakonodavnih mjera koje se primjenjuju duž cijelog životnog ciklusa proizvoda. Potrošnja plastike najveća je u ambalažnom sektoru, a posebno su problematični neki jednokratni proizvodi od plastike koji se nakon potrošnje često odbacuju u okoliš. Pokazateljem se prati nastanak, odvajanje, oporaba i zbrinjavanje otpada od plastike.

Cilj

  • Opći ciljevi su: ostvariti napredak prema kružnom gospodarstvu, promicati održivu potrošnju plastike, smanjiti količinu nastalog otpada od plastike, poboljšati kvalitetu recikliranja, povećati količinu recikliranog i oporabljenog otpada od plastike, te smanjiti utjecaje otpada i odbacivanje plastike u okoliš
  • Cilj za ambalažnu plastiku: 
    • do kraja 2025. reciklirati 50 %, a do 2035. godine reciklirati 55 % plastike u otpadnoj ambalaži 
  • Cilj za otpadne plastične proizvode za jednokratnu uporabu: 
    • do 2025. godine osigurati odvojeno sakupljanje PET boca za piće radi recikliranja: 77 % mase stavljenih na tržište u godini, a do 2029. godine 90 %
    • od 2025. godine osigurati da PET boce sadrže najmanje 25 % reciklirane plastike, a od 2030. godine najmanje 30 % reciklirane plastike
    • postići mjerljivo kvantitativno smanjenje potrošnje plastičnih određenih proizvoda za jednokratnu uporabu (čaše za napitke, spremnici za hranu) do 2026. godine u usporedbi s 2022. godinom
    • postići minimalnu godišnju stopu sakupljanja ribolovnog alata koji sadrži plastiku i koji je namijenjen recikliranju

Opis 

Slika: Udjeli u ukupnom otpadu od plastike, po vrstama otpada (t)
Slika: Količina odvojeno sakupljenog komunalnog otpada od plastike u razdoblju od 2010. do 2021. godine (t)

U Republici Hrvatskoj, kao i u drugim zemljama, bilježi se kontinuirani rast proizvodnje i potrošnje plastike – za 2021. godinu potrošnja je procijenjena na 413.876 t, odnosno 106,9 kg po stanovniku. 
Ukupna količina nastalog otpada od plastike u 2021. godini je procijenjena na 306.030 t, odnosno 79 kg po stanovniku. Najveći udio čini otpadna plastika koja je dio miješanog komunalnog otpada (53,5 % ili 163.795 t). Preostali dio čini plastika koja je odvojeno sakupljena (46,5 % ili 142.235 t).

  • U odvojeno sakupljenom otpadu od plastike najveći udio od 42,4 % čini otpad od plastične ambalaže te sekundarni otpad od obrade otpadne plastike i gume, 37,8 %. Najviše se otpada od plastike odvojeno sakupi iz kućanstava i uslužnog sektora. Otpad od plastike koji se odvojeno sakupi, uglavnom se oporabi.

Kada se razmatra samo komunalni otpad, količina odvojeno sakupljenog komunalnog otpada od plastike značajno se povećava, s 10.108 t u 2010. godini na 73.707 t u 2021. godini. 

  • Najviše otpadne plastike iz komunalnog otpada u 2021. godini sakupljeno je u Gradu Zagrebu (34 %), Zagrebačkoj županiji (12 %) i Istarskoj županiji (8 %). 
  • Ukupno je u okviru javne usluge i putem spremnika na javnim površinama u 2021. godini sakupljeno 38.552 t otpada od plastike. Ostala količina od 35.155 t odnosni se na količine sakupljene putem sustava trgovanja na malo, sustava povratne naknade i dodatno procijenjenih količina koje potječu iz uslužnog sektora, a za koje nije moguće utvrditi geografsko porijeklo.

U gospodarenju otpadom od plastike (uključujući plastiku koja je dio miješanog komunalnog otpada), najveći udio se odloži na odlagališta, 46,8 %. Energetski se oporabi 4,9 % otpada od plastike, materijalno se oporabi (reciklira) 21,1 %, dok ostali postupci oporabe, uključujući sortiranja, čine udio od 24,0 %. Na ostalo (zbrinjavanje, skladištenje i dr.) preostaje 3,2 % otpada.

Tek se uspostavlja sustav praćenja otpada koji potječe od plastike za jednokratnu uporabu i ribolovnog alata. 

  • Prva procjena količina ribolovnih alata koji sadrže plastiku i koriste se u morskom ribarstvu te su stavljeni na tržište u 2021. godini, iznosi 590 t, a udio plastike u njima procijenjen je na 60%. Količina otpadnih ribolovnih alata koji sadrži plastiku, koji nastane obavljanjem aktivnosti ribolova u moru, procijenjen je na 223 t godišnje, a udio plastike u tom otpadu procijenjen je na 66 %.

Pravni okvir

  • Propisi RH: Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2023. do 2028. godine (NN 84/2023); Zakon o gospodarenju otpadom (NN 84/2021); Pravilnik o ambalaži i otpadnoj ambalaži, plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu i ribolovnom alatu koji sadržava plastiku (NN 137/23)Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN 106/2022); Pravilnik o registru onečišćavanja okoliša (NN 3/2022)
  • EU i međunarodni propisi: Direktiva 94/62/EC o ambalaži i ambalažnom otpadu; Direktiva (EC) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih predmeta na okoliš (SUP); Direktiva (EU) 2015/720 Europskog Parlamenta i Vijeća od 29.4.2015. kojom se mijenja Direktiva br. 94/62/EC vezano za smanjenje potrošnje laganih plastičnih vrećica; Direktiva 2008/98/EZ o otpadu (Okvirna direktiva); Uredba (EZ) 2150/2002 o statistici otpada.

Metodologija izrade

  • Količina obrađenog otpada od plastike prijavljuje se u Registar onečišćavanja okoliša, u skladu s Pravilnikom o registru onečišćavanja okoliša, na obrascima OZO. po vrsti (ključnom broju) otpada te postupcima oporabe R i zbrinjavanja D. Vrste otpada određuju se prema Katalogu otpada. Postupci oporabe i zbrinjavanja otpada (R/D) određuju se prema šiframa iz Dodatka I i II Zakona o gospodarenju otpadom. 
  • Ukupna količina nastalog otpada određuje se metodom procjene, koristeći podatke iz Registra onečišćavanja okoliša (obrasci NO, SO, OZO), podatke o prekograničnom prometu otpada i druge podatke sadržane u Informacijskom sustavu gospodarenja otpadom. 
  • Udio plastike u miješanom komunalnom otpadu određen je prema podacima iz raspoloživih analiza sastava otpada općina i gradova.

Izvori

  • Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije (MZOZT)
  • Državni zavod za statistiku 

Prikupljanje podataka

  • godišnje

Dokumenti