O pokazatelju "Otpadni tekstil i obuća"
Tekstil je prisutan u različitim proizvodima, ali najveći udio u potrošnji tekstila čini odjeća. Tendencija upotrebe odjeće, tijekom sve kraćih razdoblja prije odbacivanja, uvelike doprinosi neodrživim obrascima prekomjerne proizvodnje i prekomjerne potrošnje. Otpadni tekstil i obuća je jedna od najbrže rastućih kategorija otpada, ali istovremeno i jedna od najprikladnijih za ponovno korištenje i recikliranje. Pokazateljem se prati nastanak, odvajanje, oporaba i zbrinjavanje otpadnog tekstila i obuće.
Cilj
- opći ciljevi su: ostvariti napredak prema kružnom gospodarstvu, smanjiti količinu nastalog otpadnog tekstila, povećati ponovnu uporabu, stopu odvajanja i recikliranja otpadnog tekstila te smanjiti količinu otpadnog tekstila na odlagalištima
Opis


Budući da se količina miješanog komunalnog otpada u razdoblju od 2010. do 2023. godine značajno smanjivala, posljedično se smanjivala i količina otpadnog tekstila i obuće koja u tom miješanom otpadu čini udio 3,71%. Stoga, usprkos porastu u potrošnji tekstila i porastu odvojenoga sakupljanja, podaci o nastalom otpadnom tekstilu i obući bilježe smanjenje za 8,5% od 2010. do 2023. godine.
U 2023. godini, količina ukupno nastalog otpadnog tekstila i obuće u RH je iznosila 54.281,3 t, odnosno 14,0 kg po stanovniku. Pri tome su odvojeno sakupljeni otpadni tekstil i obuća činili 23,7 % (12.887,1 t), otpadni tekstil i obuća iz miješanog komunalnog otpada činili su najveći udio od čak 65,3 % (35.427,0 t), iz glomaznog otpada 10,4 % (5.654,7 t), a iz otpadnih vozila 0,6 % (312,5 t). Količina nastalog otpadnog tekstila i obuće koja je komunalni otpad, u 2023. godini je iznosila 45.782,7 t, odnosno 11,8 kg po stanovniku.
Stopa odvojenog sakupljanja otpadnog tekstila i obuće u RH je od 2010. (kada je iznosila 5,5 %) do 2023. godine povećana za 18,2 postotna boda. Radi se o kontinuiranom, ali još uvijek nedovoljnom porastu.
U 2023. godini je stopa odvojenog sakupljanja iznosila 23,7 % odnosno 3,3 kg po stanovniku. Ukoliko se razmatra samo komunalni otpadni tekstil i obuća, stopa odvojenog sakupljanja je iznosila 10,3 %, odnosno 1,2 kg po stanovniku.
U odvojeno sakupljenom otpadnom tekstilu i obući u 2023. godini je najveći udio, 39,6 % (5.100,3 t), činila otpadna odjeća i ostali tekstil koji su komunalni otpad (ključni brojevi KB 20 01 10 i KB 20 01 11). Udio proizvodnog otpadnog tekstila iz kožarske i tekstilne industrije iznosio je 39,5 % (5.098,2 t). Sekundarni otpad od tekstila, nastao uglavnom u postupku oporabe otpadnih guma (KB 19 12 08) činio je 18,6 % (2.396,3 t). Udio ambalažnog otpadnog tekstila (KB 15 01 09) u odvojeno sakupljenom otpadnom tekstilu iznosio je 2,3 % (292,2 t).
Pri gospodarenju ukupnim otpadnim tekstilom i obućom (odvojeno sakupljeni otpad, ali i neizdvojeni otpadni tekstil i obuća sadržan u miješanom komunalnom otpadu, glomaznom otpadu i otpadnim vozilima), najveći dio, odnosno 63,1 % (34.248,0 t), odložen je na odlagalištima. Reciklirano je 16,4 % (8.891,7 t). Na postrojenjima za mehaničko-biološku obradu kao dio miješanog i/ili glomaznog komunalnog otpada obrađeno je 6,0 % (3.247,9 t). Energetski je oporabljeno 6,8 % (3.714,5 t), a preostalih 7,7 % (4.179,2 t) je obrađeno drugim postupcima odnosno privremeno uskladišteno. Prema evidencijama MZOZT, izvezeno je ukupno 3.439,9 t, a uvezeno 1.832,5 t otpadnog tekstila i obuće.
Otpadni tekstil i obuća koji su odvojeno sakupljeni uglavnom se obrade postupkom oporabe (76,4 % sakupljenih količina). Udio od 90 % odvojenog otpadnog tekstila koji se obradi na području RH, reciklira jedan reciklažer.
Kako se najveća količina otpadnog tekstila i obuće još uvijek nalazi neizdvojena u miješanim vrstama otpada, postoji veliki potencijal za sprečavanje odbacivanja tekstila, njegovu ponovnu uporabu ili recikliranje, te smanjivanje odlaganja na odlagališta.
Statističkim istraživanjem provedenim u 2023. godini (za 2022. godinu) utvrđeno je najmanje 2.350,0 t ponovno uporabljenog otpadnog tekstila porijeklom iz kućanstava. U aktivnostima odvojenog sakupljanja rabljene odjeće, te pripreme i ponovne uporabe iste, kao pozitivni primjer ističe se Socijalna zadruga Humana Nova.
Pravni okvir
- Propisi RH: Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2023. do 2028. godine (NN 84/2023); Zakon o gospodarenju otpadom (NN 84/2021, 142/23); Pravilnik o gospodarenju otpadnim tekstilom i otpadnom obućom (NN 99/15); Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN 106/2022, 138/2024); Pravilnik o registru onečišćavanja okoliša (NN 3/2022); Pravilnik o ukidanju statusa otpada (NN 53/2023).
- EU i međunarodni propisi: Direktiva 2008/98/EZ o otpadu (Okvirna direktiva); Odluka Komisije (EU) 2019/1004 o utvrđivanju pravila za izračun, provjeru i dostavu podataka; Uredba (EZ) 2150/2002 o statistici otpada
Metodologija izrade
- Količina obrađenog otpadnog tekstila prijavljuje se u Registar onečišćavanja okoliša, u skladu s Pravilnikom o registru onečišćavanja okoliša, na obrascima OZO, po vrsti (ključnom broju) otpada te postupcima oporabe R i zbrinjavanja D. Vrste otpada određuju se prema Katalogu otpada. Postupci oporabe i zbrinjavanja otpada (R/D) određuju se prema šiframa iz Dodatka I i II Zakona o gospodarenju otpadom.
- Ukupna količina nastalog otpada određuje se metodom procjene, koristeći podatke iz više izvora, npr. podatke analiza sastava miješanog komunalnog otpada i glomaznog otpada, podatke iz Registra onečišćavanja okoliša (obrasci NO, SO, OZO), prikupljenih podataka o ukidanju statusa otpada, prekograničnom prometu otpada i drugih evidencija temeljem Zakona o gospodarenju otpadom, koji su sadržani u Informacijskom sustavu gospodarenja otpadom.
Izvori
- Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije (MZOZT)
Prikupljanje podataka
- godišnje
Dokumenti
- MZOZT: Godišnja izvješća o gospodarenju otpadnim tekstilom i obućom
- EEA: Topic: Textile
- EUROSTAT: Waste - database
Ažurirano: 17.01.2025.