O podpokazatelju "Građevni otpad koji sadrži azbest"
Podpokazateljem se prati zbrinjavanje građevnog otpada koji sadrži azbest. Azbest je vlaknasti silikatni mineral koji se upotrebljavao kao dodatak u proizvodnji mnogih vrsta građevinskog materijala. Iako je njegovo korištenje u EU zabranjeno još od 2005. godine, još je prisutan u brojnim zgradama i industrijskim objektima. Kada postane otpad kojim se neodgovarajuće rukuje, azbestna vlakna i prašina dospijevaju u zrak te radi svojih kancerogenih svojstava mogu ugroziti zdravlje ljudi.
Cilj
Sigurno rukovati građevinskim otpadom koji sadrži azbest i odgovarajuće ga zbrinjavati
Opis
Do 2016. godine je sakupljanje i zbrinjavanje građevnog otpada koji sadrži azbest bilo evidentirano u značajnijim količinama, nakon čega su evidentirane količine značajno smanjene. Razlog smanjenju sakupljenih i zbrinutih količina nakon 2016. godine je izostanak sufinanciranja sustava sakupljanja od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, koji je do tada bio besplatan za građane. Od 2017. godine nadalje bilježi se lagani porast sakupljenih i zbrinutih količina.
Od 2021. godine nije bilo izvoza građevnog otpada koji sadrži azbest. Za potrebe zbrinjavanja građevnog otpada koji sadrži azbest na prostoru 19 odabranih odlagališta otpada u 15 županija RH izgrađene su kazete čiji kapacitet iznosi oko 92.100 m3.
Građevni otpad koji sadrži azbest u 2023. godini sakupljao se putem ovlaštenih sakupljača (3.164,4 t) i putem reciklažnih dvorišta (1.472,1 t).
Tijekom 2023. godine, građevni otpad koji sadrži azbest odložen je u količini od 4.469,6 t (36,0 % više nego prethodne godine), na sedam kazeta na prostoru sedam županija: Koprivničko-križevačke, Dubrovačko-neretvanske, Splitsko-dalmatinske, Karlovačke, Zadarske, Požeško-slavonske županije i Zagrebačke županije.
Pravni okvir
- Propisi RH: Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2023. do 2028. godine (NN 84/2023); Zakon o gospodarenju otpadom (NN 84/2021, 143/2023); Pravilnik o građevnom otpadu i otpadu koji sadrži azbest (NN 69/2016); Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN 106/2022); Pravilnik o registru onečišćavanja okoliša (NN 3/2022); Pravilnik o ukidanju statusa otpada (NN 53/2023).
- EU i međunarodni propisi: Direktiva 2008/98/EZ o otpadu (Okvirna direktiva); Odluka Komisije (EU) 2019/1004 o utvrđivanju pravila za izračun, provjeru i dostavu podataka; Odluka Komisije 2011/753/EU o utvrđivanju pravila i metoda izračuna za provjeru usklađenosti s ciljevima; Uredba (EZ) 2150/2002 o statistici otpada.
Metodologija izrade
- Količina građevnog otpada koji sadrži azbest prijavljuje se u Registar onečišćavanja okoliša, u skladu s Pravilnikom o registru onečišćavanja okoliša, na obrascima NO, SO, OZO, po vrsti (ključnom broju) otpada te postupcima oporabe R i zbrinjavanja D. Postupci oporabe i zbrinjavanja otpada (R/D) određuju se prema šiframa iz Dodatka I i II Zakona o gospodarenju otpadom. Podaci o prekograničnom prometu otpadom prikupljaju se temeljem Zakona o gospodarenju otpadom.
Izvori
- Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije
Prikupljanje podataka:
- godišnje
Dokumenti (upload ili link)
Ažurirano: 8.11.2024.