Građevni otpad

O pokazatelju "Građevni otpad - gospodarenje"

Građevinski sektor je sektor s najvećom potrošnjom sirovina, ali najvećim potencijalom za brze i značajne doprinose kružnosti. Građevni otpad nastaje aktivnostima građenja i rušenja. Iako se uglavnom radi o neopasnom ili čak inertnom otpadu, ovoj kategoriji otpada daje se posebna važnost u procesu kretanja prema kružnom gospodarstvu, zbog velikih količina koje nastaju te velikog potencijala za recikliranje i oporabu. Pokazateljem se prati nastanak, odvajanje, oporaba i zbrinjavanje građevnog otpada odnosno ostvarenje zadanih ciljeva.

Cilj

  • opći ciljevi su: ostvariti napredak prema kružnom gospodarstvu, smanjiti količinu nastalog građevnog otpada, povećati odvajanje pojedinih frakcija, povećati količinu recikliranog i oporabljenog građevnog otpada, smanjiti količinu građevnog otpada na odlagalištima
  • ostvariti stopu oporabe građevnog otpada od 70% (podpokazatelj 1.)
  • sigurno rukovati građevnim otpadom koji sadrži azbest i odgovarajuće ga zbrinjavati (podpokazatelj 2.)

Opis

Slika: Nastali, oporabljeni, zbrinuti i neevidentirani građevni otpad, od 2015. do 2023. godine (t)
Slika: Nastali, oporabljeni, zbrinuti i neevidentirani građevni otpad, od 2015. do 2022. godine (t)

Iako se ukupni napredak Republike Hrvatske (RH) prema kružnosti u građevinskom sektoru još ne može ocijeniti zadovoljavajućim, postignuti su pomaci u izradi strateško-planskog okvira i propisa i povećanju kapaciteta za obradu mineralnog građevnog otpada. Kao pozitivni primjer izdvaja se organizirana priprema za daljnje korištenje materijala od posljedica potresa na području Sisačko-moslavačke županije i Grada Zagreba, čime je između 2021. i 2023. godine spriječen nastanak najmanje 546.324 t mineralnog građevnog otpada, od čega u 2023. godini najmanje 94.924 t. 

Na razini Europske unije (EU) građevinski sektor proizvodi oko 37,5 % ukupnog otpada, dok u Republici Hrvatskoj (RH) taj udio iznosi 25 % u 2022.godini. RH pripada grupi zemalja nižih do srednjih vrijednosti otpada nastalog po stanovniku u sektoru F (građevinarstvo) u 2023. godini, 455 kg po stanovniku.

U razdoblju od 2015. do 2023. godine, procijenjena količina nastalog građevnog otpada povećana je za ukupno 61 %, a u 2023. godini iznosi 1.909.139 t. Značajniji porast bilježi se nakon 2018. godine, što je u skladu s kretanjem poslovnih i gospodarskih pokazatelja u sektoru građevinarstva, ali razlog je i napredak u osiguravanju infrastrukture za obradu građevnog otpada, porast oporabe, te poboljšanja u evidentiranju otpada. U promatranom razdoblju oporaba je povećana za 16 postotnih bodova.

Statistički podaci za 2023. godinu ukazuju na daljnji porast vrijednosti gospodarskih i poslovnih pokazatelja za sektor građevinarstva, te porast količina nastalog i obrađenog građevnog otpada. 

Stopa oporabe za 2023. godinu iznosi 71,2 %, što znači da je dosegnut zadani cilj od 70% postavljen za 2020. godinu, a povećanje u odnosu na 2022. godinu iznosi 4,7 postotna boda.

Najviše građevnog otpada nastalog u 2023. godini je reciklirano (57,8 %). Nasipavanjem je oporabljeno 2,1 %, energetski je oporabljeno 0,2 % građevnog otpada, a postupcima zbrinjavanja (uglavnom odlaganje na odlagalište) zbrinuto je 30,3% građevnog otpada. Time je obrađeni otpad činio 90 % ukupno procijenjene nastale količine građevnog otpada, dok se ostatak od 10% odnosi na neevidentirani otpad za koji nije poznat način gospodarenja. 

U građevnom otpadu u 2023. godini je bilo najviše zemlje, kamenja i otpada od jaružanja (44,2 %). Slijedi beton, cigla, crijep, pločice i keramika (18,2 %), otpadni metali (15,5 %), ostali građevni otpad i otpad od rušenja (10,4 %), mješavine bitumena, ugljeni katran i proizvodi koji sadrže katran (10,2 %) te ostali otpad (1,5 %).

U prekograničnom prometu uvezeno je 114.767,9 t, a izvezeno 68.455,5 t t građevnog otpada, uglavnom otpadnih metala (željezo i čelik).

Značajno raste količina reciklažnog agregata, reciklažnog asfalta i drugog materijala nastalog obradom (mineralnog) građevnog otpada kojem je ukinut status otpada nakon obrade, u 2023. godini doseže 577.105,9 t. 

Pravni okvir

  • Propisi RH: Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2023. do 2028. godine (NN 84/2023); Zakon o gospodarenju otpadom (NN 84/2021); Pravilnik o građevnom otpadu i otpadu koji sadrži azbest (NN 69/2016); Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN 106/2022); Pravilnik o registru onečišćavanja okoliša (NN 3/2022); Pravilnik o ukidanju statusa otpada (NN 53/2023).
  • EU i međunarodni propisi: Direktiva 2008/98/EZ o otpadu (Okvirna direktiva); Odluka Komisije (EU) 2019/1004 o utvrđivanju pravila za izračun, provjeru i dostavu podataka; Odluka Komisije 2011/753/EU o utvrđivanju pravila i metoda izračuna za provjeru usklađenosti s ciljevima; Uredba (EZ) 2150/2002 o statistici otpada.   

Metodologija izrade

  • Količina obrađenog građevnog otpada prijavljuje se u Registar onečišćavanja okoliša, u skladu s Pravilnikom o registru onečišćavanja okoliša, na obrascima OZO, po vrsti (ključnom broju) otpada te postupcima oporabe R i zbrinjavanja D. Vrste otpada određuju se prema Katalogu otpada. Postupci oporabe i zbrinjavanja otpada (R/D) određuju se prema šiframa iz Dodatka I i II Zakona o gospodarenju otpadom.
  • Ukupna količina nastalog otpada određuje se metodom procjene, koristeći podatke iz više izvora, npr. Registra onečišćavanja okoliša (obrasci NO, SO, OZO), prikupljenih podataka o ukidanju statusa otpada, prekograničnom prometu otpada i drugih evidencija temeljem Zakona o gospodarenju otpadom, koji su sadržani u Informacijskom sustavu gospodarenja otpadom.

Izvori

  • Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije (MZOZT)
  • Državni zavod za statistiku 

Prikupljanje podataka

  • godišnje

Dokumenti 

Ažurirano: 8.11.2024.