Otpad iz rudarske industrije

O pokazatelju "Otpad iz rudarske industrije"

Pri eksploataciji mineralnih sirovina nužno dolazi do negativnog utjecaja na krajolik, a uz tehnološki proces na lokaciji se mogu dogoditi prateći utjecaji poput buke, prašine, onečišćenja vode i tla. Svojstva i količine otpada koje nastaju ovisit će o vrsti mineralne sirovine i tehnološkim mogućnostima pri procesu eksploatacije. Pokazateljem se prati nastanak, oporaba i zbrinjavanje otpada iz rudarske industrije, te provedba odredbi Pravilnika o gospodarenju otpadom iz rudarske industrije.

Cilj

  • opći ciljevi su: ostvariti napredak prema kružnom gospodarstvu, smanjiti količinu nastalog otpada iz rudarske industrije, ispravno gospodariti otpadom iz rudarstva te spriječiti ili smanjiti na najmanju mjeru štetne učinke na okoliš od otpada iz rudarstva

Opis

Slika: Domaće vađenje, nemetalni minerali, nositelji fosilne energije i metalne rude, Eurostat 2016. – 2023. (000 tona)
Slika: Nastali otpad iz rudarske industrije, procjena, 2015.-2023.

U mineralne sirovine ubrajaju se energetske mineralne sirovine (npr. nafta, prirodni plin), mineralne sirovine za industrijsku preradbu, mineralne sirovine za proizvodnju građevnog materijala (npr. tehničko-građevni kamen, pijesak, šljunak, glina), arhitektonsko-građevni kamen (AG) i mineralne sirovine metala.

Na najvećem broju eksploatacijskih polja neenergetskih mineralnih sirovina, kojih je u 2023. godini bilo aktivnih 333, otkopavaju se mineralne sirovine za izravnu primjenu u graditeljstvu (tehničko građevni kamen, arhitektonsko građevni kamen, građevni pijesak i šljunak), koje su i sirovine s najvećom i najvrjednijom godišnjom proizvodnjom. Eksploatacija ugljikovodika, ostvaruje se na četrdesetak naftno-plinskih te plinskih polja. 

Eksploatacija nemetalnih mineralnih sirovina od 2016. do 2023. godine pokazuje porast za ukupno 13 % te u 2023. godini iznosi 26.028.000 tona.

U istom razdoblju eksploatacija nositelja fosilne energije (ugljen, nafta, plin) pada za 56 %, a iznosi 1.205.000 tona u 2023. godini). Metalne rude se ne eksploatiraju. 

Otpad iz rudarske industrije nastaje istraživanjem, otkopavanjem, pridobivanjem, oplemenjivanjem, obradom i skladištenjem mineralne sirovine. U informacijski sustav gospodarenja otpadom prijavljuje se uglavnom otpad nastao pri eksploataciji ugljikovodika. Višak otkopanog materijala pri eksploataciji nemetalne mineralne sirovine za primjenu u graditeljstvu rudarski gospodarski subjekti uglavnom ne smatraju otpadom te ga ne prijavljuju (iz razloga što se radi o inertnom materijalu koji ostaje unutar poslovnog kruga na lokaciji nastanka). Stoga se količina nastalog otpada iz rudarske industrije od 2015. do 2023. godine određuje temeljem procjene. 

Dok otpad iz sektora B po NKD (Rudarstvo i vađenje) u ukupnom otpadu EU-27 čini udio od 23%, za RH je taj udio procijenjen na 10%. 

Količina nastalog otpada iz rudarske industrije bilježi kontinuirani porast od 2016. godine, te za 2023. godinu iznosi 722.000 tona. Najviše otpada nastaje vezano za eksploataciju arhitektonsko-građevnog kamena i tehničko-građevnog kamena. Male količine koje se otpremaju s mjesta nastanka i prijavljene u informacijski sustav, oporabljene su na drobilici postupkom R5 ili nasipavanjem.

Vezano za eksploataciju ugljikovodika, za 2023. godinu je procijenjen nastanak oko 12.000 tona otpada iz rudarske industrije, odnosno 2 % u ukupnoj količini otpada iz rudarske industrije. Radi se uglavnom o isplačnim muljevima i otpadu od bušenja nastalom iz djelatnosti vađenja ugljikovodika koji se zbrinjavaju fizikalno-kemijskom obradom i postupkom dubokog utiskivanja. 

Provedba odredbi iz Poglavlja VI Zakona o gospodarenju otpadom i Pravilnika o gospodarenju otpadom iz rudarske industrije može se ocijeniti temeljem podataka objavljenih u  Evidenciji postrojenja za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije. Od početka provedbe Pravilnika do kraja 2023. godine izrađeno je svega sedam planova gospodarenja otpadom iz rudarske industrije, iako se radi o obavezi koju treba ispuniti svaki rudarski gospodarski subjekt. Nadalje, nije bilo izdanih dozvola za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije. Vezano za obaveze upravljanja sigurnošću i sprječavanja velikih nesreća, nije bilo izrađenih vanjskih planova za slučaj velike nesreće niti je bilo obavijesti o neželjenim (nepredviđenim) događajima

Pravni okvir

  • Propisi RH:  Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2023. do 2028. godine (NN 84/2023);  Zakon o gospodarenju otpadom (NN 84/2021, 143/2023);  Pravilnik o gospodarenju otpadom iz rudarske industrije (NN 56/2023) Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o rudarstvu (NN 83/2023) Pravilnik o registru onečišćavanja okoliša (NN 3/2022)
  • EU i međunarodni propisi:  Direktiva 2006/21/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2006. o gospodarenju otpadom od industrija vađenja minerala i o izmjeni Direktive 2004/35/EZ  Direktiva 2008/98/EZ o otpadu (Okvirna direktiva o otpadu); Uredba (EZ) 2150/2002 o statističkim podacima o otpadu 

Metodologija izrade

  • Izvori za podatke o vađenju mineralnih sirovina su Ministarstvo gospodarstva (podaci su u m3 i tonama), Državni zavod za statistiku i Eurostat (analize tokova materijala, podaci su u tonama). 
  • Količina obrađenog otpada iz rudarske industrije prijavljuje se u Registar onečišćavanja okoliša, u skladu s Pravilnikom o registru onečišćavanja okoliša, na obrascima OZO. po vrsti (ključnom broju) otpada te postupcima oporabe R i zbrinjavanja D. Vrste otpada određuju se prema Katalogu otpada. Postupci oporabe i zbrinjavanja otpada (R/D) određuju se prema šiframa iz Dodatka I i II Zakona o gospodarenju otpadom.
  • Ukupna količina nastalog otpada određuje se metodom procjene, sukladno metodi prema projektu ”Poboljšanje toka i kvalitete podataka o građevnom otpadu i otpadu od istraživanja i eksplatacije mineralnih sirovina“

Izvori

  • Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije (MZOZT)
  • Državni zavod za statistiku (DZS)
  • Ministarstvo gospodarstva 

Prikupljanje podataka

  • godišnje

Dokumenti 

 

Ažurirano: 27.11.2024.